Tandjung Sari (Rati: Tomui Bunga)[1] nopo nga iso hotel butik id Watas Sanur Denpasar, Bali. Hotel dii nopo nga iso ko' mantad do kinoyonon podtuongisan kumoiso di winonsoi id Sanur om nogi Bali, iso nogi mantad do hotel butik kumoiso di pinoturidong id Kabaatan Kosilahon Asia. Hotel dii nopo nga pinoturidong om sanganu di paganakan Waworuntu.[2]

Hotel Tandjung Sari
Fail:Tandjung Sari Logo.svg
Map
General information
AddressJl. Danau Tamblingan no. 41

Sanur

80228
KakadayanDenpasar
PogunIndonesia
Koordinat8°41′44.952″S 115°15′49.14″E / 8.69582000°S 115.2636500°E / -8.69582000; 115.2636500
Opened1962
OwnerPaganakan Waworuntu
Other information
Number of rooms31
Website
https://www.tandjungsarihotel.com

Sajara'

simbanai

Hotel Tandjung Sari nopo nga pinoturidong di Wija Wawo-Runtu om sawo dau i Judith, songulun sanganu kadai antik om perabot id Jakarta, Indonesia ontok 1962. Winonsoi o hotel diti id kinoyonon bagas do kuil Bali i roitan do Pura Tandjung Sari (lit. Kuil Tomui Bunga) andjung Sari Hotel was founded in 1962 by Wija Wawo-Runtu and his wife Judith, proprietors of an antique and furniture store in Jakarta, Indonesia. The hotel was built on the site of a former Balinese shrine called the Pura Tandjung Sari (lit. Temple of the Cape of Flowers) i timpuunon nopo nga sabaagi tionon di mongunguridong ontok tindalanon diolo kumaa id Bali montok maganu kakamot antik montok do pataranan diolo.[1][3]

Walai Wawo-Runtu nopo nga iso mantad do walai kumoiso om tionon di winonsoi id winaladan do kotogisan Sanur. Ontok timpu dii, mion id toning do rahat nopo nga koligogon om milo roitan do pogoduhan montok do tulun mogigion. Winonsoi o hotel dii id kabun do piasau om haro taman. Walai timpuunon om apat po kawagu banglo winonsoi montok tionon do tongotambalut Wawo-Runtu. Sumusuhut, misokodung i Wija Wawo-Runtu miampai songulun artis Australia i poingion hilo, i Donald Friend montok monginlaab do ginayo hotel dii nga miampai popotimporon woyo dau di kiwoyo do kokompungan Bali.[4] Kinointutunan do Tandjung Sari pinopoimbulai do kinoingkakatan Estet Batujimbar Sanur - deretan walai poinwalad id poinaru do kotogisan i noreka di Geoffrey Bawa, arkitek Sri Lanka. Kinointutunan hotel om kinoyonon dii nokosiliu do tadon do koburuon do kinoyonon dii, hinonggo ontok 1970, i Friend om i Wawo-Runtu nakaanu tua' pomusarahan montok momonsoi hotel di lobi agayo miampai kouhupan mantad di Peter Muller, songulun arkitek Australia, hinonggo hotel di nokosiliu do Bali Hyatt.[5]

Solinaid sajara' dau, nokotorimo o hotel dii do tombului di nointutunan kaampai no i Annie Lennox, David Bowie, Mick Jagger, Ringo Starr, om i Yoko Ono, om haro nogi tulun pulitik miagal i Dewi Sukarno om i Tien Suharto.[4] Ontok 2024 nopo nga i Rodney Holloway.


Ontok timpu kinalantayon dau ontok 1970-an gisom 1980-an, hotel dii om bar dau roitan do kinoyonon kagayat di nointutunan. Adrian Zecha, mongunguridong do Aman Resorts minoboros do kointalangan sumusuhut kokomoi hotel dii. "Ii nopo nga longkod sosial do tulun poinsusuai. Mongoi ko hilo sabap oinsanan nga hilo." Logo hotel dii popointalang do piomungan karang om bunga, i noreka di Hans Hoefer, artis German ontok 1971.[4][6]

Hotel dii kakal po sanganu om uludon di paganakan Waworuntu, sinakagon do Wija Wawo-Runtu.[7]

Seni bina

simbanai
 
Reception Building of Tandjung Sari Hotel, once part of an Ubud Palace

Winonsoi o hotel diti tumanud woyo tradisional Bali, miampai popointalang totobon pinotuan do Bali om tolig karang - woyo dii tumilombus noguno id pointongkop do kinoyonon Batujimbar Sanur. Sundung do struktur hotel dii nopo nga winonsoi do tulun Bali, ogumu woyo ponindak om inus hotel dii noreka id siriba pongintangan potilombus di Donald Friend. Taap rahami banglo dii om nogi wawayaan simin i kiwotik roun di tinodos nopo nga tua' pomusarahan di Friend om ogumu minomit id kogumuan hotel om walai suai id Bali.[8]

Soira nokoburu o hotel diti ontok toun 1972, winonsoi o 16 banglo wagu, pinungaranan do 'banglo kampung' i momit do bontuk Swastika Hindu nung intangan mantad sawat. Tikid apat banglo dii i kibontuk do Swastika nopo nga papaamung do menara Kul-Kul tradisional Bali id natad tanga' dau, sabaagi kointalangan do tungkus koubasanan Bali. Loolobi no soira bongunan di mamaramit tutumombului nopo nga koumbal nokosiliu do soboogian mantad do istana Ubud.[8]

Woyo Tandjung Sari nopo nga i minonimpuun do woyo kapamansayan hotel i gunoon dinondo id Bali. Visi di Wija Wawo-Runtu, Donald Friend, om sumusuhut i Peter Muller nopo nga montok momonsoi iso hotel di lobi agayo (sumusuhut noukab sabaagi Bali Hyatt ontok toun 1972) miampai woyo kapamansayan do bongunan tradisional Tandjung Sari, i sumusuhut nokosiliu do standard reka bontuk montok toinsanan hotel kiskala tagayo i dinondo sukuon sabaagi seni bina hotel khas do Bali. Sumusuhut, pinotilombus di Peter Muller do popoburu woyo hotel Bali miampai bongunan sumusuhut, Amandari ontok toun 1989. Rahung di Muller piniamung miampai projek Estet Batujimbar Geoffrey Bawa minanahak do tua' pomusarahan kumaa di Kerry Hill, songulun arkitek Australia montok set hotel dau sondii id pulau dii.[9]

  1. 1.0 1.1 Darling, Diana (2017-10-06). "Tandjung Sari: The Old, Flamboyant Sanur". NOW! Bali (id boros Inggeris AS). Linoyog ontok 2021-07-10.
  2. "Authentic boutique hotel in Sanur - Bali | Tandjung Sari". www.tandjungsarihotel.com. Linoyog ontok 2021-07-10.
  3. Darling, Diana (2012). Tandjung Sari: A Magical Door to Bali. Singapore: Edition Didier Miller. pp. 39–40. ISBN 9789814260930.
  4. 4.0 4.1 4.2 Darling, Diana (2012). Tandjung Sari : a magical door to Bali. Singapore: Editions Didier Miller. pp. 47, 56–57. ISBN 978-981-4260-93-0. OCLC 815604897.
  5. Darling, Diana (2012). Tandjung Sari: A Magical Door to Bali. Singapore: Edition Didier Miller. pp. 30–33. ISBN 9789814260930.
  6. Sanjaya, Sri. "Data dan Analisa Hotel Tandjung Sari". AnzDoc. Linoyog ontok 10 July 2021.
  7. Pemerintah Bali, Dinas Pariwisata Provinsi Bali (September 2019). "Hotel Bintang" (PDF). Pemerintah Provinsi Bali. Linoyog ontok 10 July 2021.
  8. 8.0 8.1 Darling, Diana (2012). Tandjung Sari: A Magical Door to Bali. Singapore: Edition Didier Miller. pp. 85–88. ISBN 9789814260930.
  9. mahindro, radit (2021-02-03). "A Quite Long History of Balinese Hotel Architecture Part I: Wija Waworuntu and Donald Friend". Medium (id boros Inggeris). Linoyog ontok 2021-07-10.