Sparta (Bahasa Greek Dorik Σπάρτα; Attic wikt:Σπάρτη Spartē) nopo nga Pogun kota id Yunani di poinharo id Sungai Eurotas id boogian kabaatan Peloponesia.[1] Ontok kosorilian do 650 SM, nokoingkakat pogun diti sabaagi iso kuasa souder di bobos kirahung id kinoyonon dii om naakun sabaagi luguan do kopiomungan souder Yunani ontokPerang Yunani-Parsi.[2] Hamba Ii no tu mogiigion bobos togumu id Sparta (kolobi 80% mantad ginumu mogiigion, tumanud Herodotus),[3] asaru poikum-ikumon sabaagi soboogian do Abaabayan buru. Maamaso abaabayan do Crypteia, patayon yolo do warga Sparta.[4][5][6] Id pialatan 431 gisom 404 SM, nosiliu sparta sabaagi Sparta sasaapon aangkal do Athens maamaso Sangod Peloponesia.[7]

Lacedaemon
Λακεδαίμων (Ancient Greek)
900s–192 BC
Territory of ancient Sparta before 371 BC, with Perioecic cities in blue
Territory of ancient Sparta before 371 BC, with Perioecic cities in blue
CapitalSparta
37°4′55″N 22°25′25″E / 37.08194°N 22.42361°E / 37.08194; 22.42361
Common languagesDoric Greek
Ugama
Greek polytheism
GovernmentDiarchy
King 
• c. 930–900 BC
Agis I
• 207–192 BC
Nabis
Legislature
Historical eraClassical antiquity
900s BC
685–668 BC
480 BC
431–404 BC
362 BC
• Annexed by Achaea
192 BC
Preceded by
Succeeded by
Greek Dark Ages
Achaean League
Hollow Lacedaemon. Site of the Menelaion, the ancient shrine to Helen and Menelaus constructed in the Bronze Age city that stood on the hill of Therapne on the left bank of the Eurotas River overlooking the future site of Dorian Sparta. Across the valley the successive ridges of Mount Taygetus are in evidence.

Mogiruuruhai do 362 SM, tonggungan Sparta sabaagi kuasa souder di kirahung id Greece nokotingkod.Sundung do araat kopio o pogun ditim nga indeal-ideal sparta pinopoimayaan tulun om notorimo id sontob pogun Eropah, nga au kogisom di adalaan kopio. Koimayaan kumaa sparta ointutunan sabaagi Lakonofilia.[8][9]

Sparta nopo nga sukuon tulun Yunani sabaagi Lakedaimon (Λακεδαίμων) toi ko' Lakedaimonia (Λακεδαιμονία). Ngaran-ngaran diti no ii oubas gunoon di Homer om puru-puru sajaraHerodotus om Thucydides id karya diolo sondii. Poingkuro po, momoguno no i Herodotus do ngaran Lakedaimon om montok sasatanga boogian karya okito do momoguno isio do ngaan di montok monuku kumaa kubu kuta Yunani om okon kumaa kinoyonon Sparta Siriba. Kinoyonon Penara ponong kosilahon borisan gunung Taygetus di osomok do kakadayan Sparta osuku sabaagi Lakonia. Istila diti somonu gunoon do monuku kumaa toinsanan kinoyonon di nokuasa do Sparta, kohompit noMessenia.

Id suang Mitologi Yunani, Lakedaimon nopo nga raja pogun di pinumungaranan mantad ngaran dau sondiri. Isio nopo nga tanak kusai di Zeus di pinaganak di Nimfa Taygete. Kuminawin i Lakedaimon Sparta, do tanak tondu di Eurotas, om nosusu Amyclas, Eurydice, om Asine. Tama do kuta dii pinungaranan kopihondot do ngaran rani disio. Notumbayaan do minomonsoi i Lakedaimon do kinoyonon asahang Charites di poingwiliu id pialatan do Sparta om Amyclae montok potobison kumaa dewi Cleta om Phaenna. Iso tempat suci nowonsoi om pinotobid kumaa Lakedaimon id sorili do Therapnes.

Lacedaemon babaino nopo nga ngaran doprovinsi di poingwiliu id prefektur Laconia.

Lundu Sparta di nakalaid

simbanai

Intangai nogi

simbanai
  1. Cartledge 2002, p. 91
  2. Cartledge 2002, p. 174
  3. Herodotus 8, 28-29.
  4. Plutarch Life of Lycurgus, 28, 3–7
  5. Plato, Laws, I, 633
  6. Heraclides Lembos Fr. Hist. Gr., II, 210
  7. Cartledge 2002, p. 192
  8. Cartledge 2002, p. 255
  9. Ehrenberg 2004, p. 28